Sjećanje na.....

Fausta Vrančića

(Šibenik 1551 - Venecija 1617)

Šibenčanin Faust Vrančić, znanstvenik i teolog, čovjek kojeg smatramo tvorcem padobrana.

Neke izume Vrančić je preuzeo i bitno usavršio, toliko da su zaslužili naziv Vrančićevi izumi. Poboljšao im je tehnički izgled, ali za njihovo puno ostvarenje nedostaju, tada još neotkrivena fizikalna i tehnička znanja, koja će biti poznata tek četiri stoljeća kasnije.

Faust Vrančić autor je prvoga hrvatskog rječnika, koji broji 5800 riječi, a ujedno i začetnik hrvatske tehničke terminologije (550 riječi u sklopu spomenutog rječnika). Rječnik je sastavljen 1586. godine, a objavljen 1595. godine. Za njega su vjetar i voda osnovni izvori energije.

˝ …Slijedi citat iz djela Machinae novae iz 1607. (u prijevodu Novi strojevi), gdje se na bakropisnom otisku br. 38 prikazuje podrobno homo volans (leteći čovjek). Na vrlo detaljan i originalan način donesen je tu opis gradnje padobrana.

Padobranac se polagano spušta s visoka tornja. Autor zapaža djelovanje vjetra na strane baldahina te princip iskorištenja otpora koji se pri tome javlja. Stranica padobrana ima duljinu 5 m. Utvrdio je da se povećavanjem veličine padobrana povećava njegova nosivost.

Citat I.
Moj izum služi da čovjek skoči s visokog mjesta a da se ne ozlijedi. Ako je zrak miran, stvorit će se protuvjetar. Treba paziti da teži čovjek upotrebljava veći padobran.

Citat II.
U četverokutnom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanim užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak, čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

Skok Fausta Vrančića u Veneciji u potpunosti je uspio. Poslije je skokove ponovio u Bologni. Za sebe još kaže:

˝Mene zanima samo što, a ne kada ! ˝

prvi publiciran crtež padobrana
(Faust vrančić, Machinae novae)

Zanimljiv je i njegov citat koji se odnosi na šibensku katedralu:

˝Ova crkva nije moje otkriće, jer je sagrađena već prije stotinu pedeset godina. Međutim, jer je izvanredno lijepa, i jer je neobična oblika, htio sam je kao ukras svoje domovine uvrstiti ovamo među svoja nova otkirća. Osim toga, jer je načinjena bez ikakve drvene građe, također nije kao ostale crkve nadsvođena ciglama, već je u potpunosti pokrivena velikim kamenjem postavljenim po dužini, koje se vidi kako s unutrašnje tako i s vanjske strane. Ostale će stvari prikazati slika. … ˝

Faust Vrančić umro je 1617. u Veneciji. Sahranjen je u crkvi na otoku Prvić nedaleko Šibenika. Zakopan je u metalnom sanduku s rukopisima jedne knjige. I nakon nekog vremena njegov grob je provaljen i opljačkan.

Poprsje Fausta Vrančića nalazi se u Parku hrvatskih velikana, u krugu Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Tekst i fotografije pripremio:

Miljenko Frčko

* Dio teksta i fotografije preuzeti iz publikacije gospođe Nede Staklarević: DAVID SCHWARZ - izumitelj upravljivog aluminijskog zračnog broda 1850. - 1897.

Ekipa HRCappuccina zahvaljuje se gospođi kustos Tehničkog muzeja u Zagrebu Nadi Staklarević na suradnji.