Sjećanje na.....

Slavoljuba Penkalu

  …Avion se polako ljulja po ledini.Iznenada, motor zagrmi svom snagom. Mehaničari sprijeda, sa svake strane, pridržavaju avion za trup. Podmetači ispred kotača još još nisu odmaknuti. Još jedno iskušavanje motora. Penkala dodaje gag, motor urla, cjeli avion podrhtava poput golemog leptira. Ljudi su začepili uši. Posljednji zank rukom. Podmetači su uklonjeni, mehaničari su otpustili trup. Avion, smanjenom snogom motora, rula prema središtu uzletišta, tik uz nasip. Cijela grupa na nasipu iza aviona u tili čas se razmaknula. Iza aviona leti sve u zrak, čak i trava.Penkala postavlja avion, po pravilu, nasuprot struji slabog vjetra. A sad, puni gas. I eto, počeo se kotrljati po livadi sve brže i brže. Dva – tri puta odskočio je kotačima, ali se nije odlijepio do zemlje. Opet je kotačima dodirnuo travu, podiže se, pa još jedan dodir sa zemljom, i tada se iz svih grla ote uzdah: Aaah ! Penkalin avion leti, diže se sve više.Već je dva, tri metra visoko u zraku. Uzdiže se još pet, šest, sedam…deset metara uvis. Sve se brže udaljava od publike, već je stotinjak metara daleko, ali mirno leti dalje. Na suncu svjetluca obris sjajnog propelera. Penkala se više ne razaznaje. Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona, ispod krila. Ljdi su jurili za avionom. Zrakom lete kape; šeširi, sve je u zanosu.

-- Penkala leti ! Ma, ljudi, taj se više neće zaustaviti ! Već je pri kraju uzletišta, gdje je, narubu terena, nasip, grudobran. - Samo da se pri spuštanju ne zaleti u taj brežuljak ! – oglasi se netko iz gomile. No avion se polako spušta, blago ponire sve niže. Sad je kotačima dodirnuo zemlju. Vozi još nekoliko metara, i eto, stao je…

S. Penkala za komandama Leptira

Tim je avionom osim njega u Črnomercu letio i prvi hrvatski diplomirani pilot Dragutin Novak (1910). Penkala je izumitelj prvog termofora, termos-boce, deterdženta, rotacione četkice za zube, držača (knipsa) penkale i naliv-pera, koji se zataknu za džep, kočnica za vagone, sastava tračnica, anodnih baterija, preparata ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima, uređaja za mjerenje protoka tekućina, manometra, dinamometra, plastične mase ebonita za lijevanje gramofonskih ploča, specijalnih mikrofona, prislušnih sprava i desetaka kemijskih preparata i mehaničkih uređaja. Patentirao je oko 80 izuma. Dao je proračune i nacrte turbinskih kola i propelera za pokretanje helikoptera. Proučavajući opstrujavanje aeroprofila zračnim mlazom pomoću kompresora, pronašao je novi izvor sile uzgona, a 1908 godine napravio je nacrte prve lebdjelice (hovercrafta). Diplomirao je kemiju u Dresdenu 1898  godine. Bio je banski viši nadzornik mjera. Njegova amaterska radionica aviona bila je u veži kuće u kojoj je stanovao, na Trgu kralja Tomislava br. 17 u Zagrebu (tada Trg Franje Josipa), a kasnije (1910) sagradio je prvi hangar u Črnomercu, na tadašnjem vojnom vježbalištu, i time otvorio prvo uzletište u Hrvatskoj. Umro je u Zagrebu, od upale pluća, u naponu stvaranja, u 51. godini života.

Piloti i mehaničari sa prvom verzijom Leptira ispred hangara na aerodromu Černomerac

 Tako je pokojni profesor dr. ing. Boris Puhlovski u svojoj knjizi Penkala leti (život i rad izumitelja) opisao prvi let Penkalinog aviona; 23. Lipnja 1910. godine. 

 Penkalin avion od milja nazvan Leptir bio je dugačak 11 metara, raspon krila bio mu je 11 metara, težio je 330 kilograma, a motor je imao 25 konjskih snaga i razvijao je brzinu od 57 kilometara na sat. 

 Tekst i fotografije iz knjige B. Puhlovskog Penkala leti (život irad izumitelja) pripremio : 

Miljenko Frčko